UTORAK – POVEČERJE

POVEČERJE – UTORAK

POVEČERJE – Početak

Antifona
Gospodine, lica svojega
preda mnom ne skrivaj,
jer k tebi dušu uzdižem.

PSALAM 143 (142), 1 – 11 Molitva u nevolji
Čovjek se ne opravdava po djelima Zakona, nego vjerom u Isusa Krista (Gal 2, 16)

Gospodine, usliši moju molitvu,
u vjernosti svojoj prikloni uho
mojim vapajima, *
u pravednosti me svojoj usliši!

Ne idi na sud sa slugom svojim, *
jer nitko živ nije pravedan pred tobom!
Jer, dušmanin mi dušu progoni, *
o zemlju pritisnu život moj;
u tmine me baci da stanujem *
kao oni koji su davno umrli.

Duh moj već zamire u meni, *
srce mi trne u grudima.
Spominjem se dana minulih,
mislim o svim djelima tvojim, *
o djelima ruku tvojih razmišljam.

PETAK – POVEČERJE

PETAK – POVEČERJE

POVEČERJE – Početak

Antifona
Gospodine, vapijem danju
a noću naričem pred tobom.

PSALAM 88 (87). Vapaj iz nevolje
Ovo je vaš čas i vlast Tmina (Lk 22,53)

Gospodine, Bože moj, vapijem danju, *
a noću naričem pred tobom.
Neka dopre do tebe molitva moja, *
prigni uho k vapaju mome.

Jer mi je duša zasićena patnjama, *
moj se život bliži Podzemlju.
Broje me k onima što u grob silaze, *
postadoh sličan nemoćniku.

Među mrtvima moj je ležaj, *
poput ubijenih što leže u grobu
kojih se više ne spominješ, *
od kojih si ustegao ruku.
Smjestio si me u jamu duboku, *
u tmine, u bezdan.

SRIJEDA – POVEČERJE

SRIJEDA – POVEČERJE

POVEČERJE – Početak

1^ Antifona
Bože, budi mi hrid zaštite
i tvrđava spasenja.

PSALAM 31 (30), 1-6. Molitva u nevolji i zahvala za uslišanje
Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj (Lk 23,46).

Tebi se, Gospodine, utječem,
o, da se ne postidim nikada: *
u svojoj me pravdi izbavi!
Prikloni k meni uho svoje, *
pohiti da me oslobodiš!

Budi mi hrid zaštite, *
tvrđava spasenja.
Jer ti si hrid moja, tvrđava moja, *
radi svoga imena vodi me i ravnaj.

Izvuci me iz mreže koju mi zapeše, *
jer ti si moje utočište.
U tvoje ruke duh svoj predajem: *
otkupi me, Gospodine, Bože vjerni.
Slava Ocu. Kako bijaše.

PONEDJELJAK – POVEČERJE

PONEDJELJAK – POVEČERJE

POVEČERJE – Početak

Antifona
Razveseli dušu sluge svoga,
Gospodine, k tebi dušu uzdižem.

PSALAM 86 (85). Vapaj u trpljenju i progonstvu
Blagoslovljen Bog koji nas tješi u svakoj našoj nevolji (2 Kor 1, 3 – 4)

Prigni uho svoje, Gospodine, i usliši me *
jer sam bijedan i ubog.
Čuvaj dušu moju jer sam posvećen tebi; *
spasi slugu svoga koji se uzda u te!
Ti si moj Bog; Gospodine, smiluj mi se *
jer povazdan vapijem k tebi.

Razveseli dušu sluge svoga, *
jer k tebi, Gospodine; dušu uzdižem.
Jer ti si, Gospodine; dobar i rado praštaš, *
pun si ljubavi prema svima koji te zazivaju.
Slušaj, Gospodine, molitvu moju, *
i pazi na glas vapaja moga.
U dan tjeskobe vapijem k tebi, *
jer ćeš me uslišati.

ČASOSLOV

Što je draže od psalma? Kroti srdžbu, oslobađa od briga, pridiže žalosna. Oružje za noć, naputak za dan; štit u strahu, blagdan u svetosti, slika spokoja, zalog mira i sloge koji poput harfe iz različitih i nejednakih glasova daje jednu pjesmu. Psalam odjekuje u osvit zore, psalam odzvanja u smiraju dana. U psalmu se nadmeće nauka s milošću; u isto vrijeme čovjek pjeva radi uživanja i uči da bude poučen. Što sve ne dobivaš dok čitaš psalme?

(Sveti Ambrozije)

Božanski časoslov

ČASOSLOV

Kao što je teologija centralna znanost, tako je liturgija centralna umjetnost. Ona je sasvim objektivna i odgovara Wagnerovu idealu, koji je htio sve umjetnosti sjediniti u jednu. Liturgija je izražaj duše Crkve, na njenu bi temelju bilo lako izraditi teoriju umjetnosti. U liturgiji se, kao u kakvu zrcalu, ogledava život Kristov, ali ne onakav kakav nam se u povijesti čini, nego onakav kako ga objektivni gledalac, koji nije vezan na vrijeme ni na mjesto, već promatra iz visine, videći nadnaravni savez svih događaja, recimo kako ga promatra anđeo. Na taj način umjetnost postaje objektivno zrcalo života, koje hvata i one niti što ih obični čovjek ne opaža. Liturgija je dosegla vrhunac; ona je najveća umjetnička tvorevina koja postoji na svijetu, a uz to je centralna umjetnost, jer umjetnički prikazuje život Kristov, koji je centar povijesti.

View original post još 338 riječi

ČASOSLOV

ČASOSLOV

Kao što je teologija centralna znanost, tako je liturgija centralna umjetnost. Ona je sasvim objektivna i odgovara Wagnerovu idealu, koji je htio sve umjetnosti sjediniti u jednu. Liturgija je izražaj duše Crkve, na njenu bi temelju bilo lako izraditi teoriju umjetnosti. U liturgiji se, kao u kakvu zrcalu, ogledava život Kristov, ali ne onakav kakav nam se u povijesti čini, nego onakav kako ga objektivni gledalac, koji nije vezan na vrijeme ni na mjesto, već promatra iz visine, videći nadnaravni savez svih događaja, recimo kako ga promatra anđeo. Na taj način umjetnost postaje objektivno zrcalo života, koje hvata i one niti što ih obični čovjek ne opaža. Liturgija je dosegla vrhunac; ona je najveća umjetnička tvorevina koja postoji na svijetu, a uz to je centralna umjetnost, jer umjetnički prikazuje život Kristov, koji je centar povijesti.

ČASOSLOV U DOŠAŠĆU

ČASOSLOV U DOŠAŠĆU

Došašće ima vlastite tekstove za jedan tjedan koji se ponavljaju kroz vrijeme Došašća.
Nedjeljna Jutarnja i obje Večernje imaju po dva vlastita himna: prvi (A) se moli do 16. prosinca, a drugi (B) od 17. prosinca do Badnjaka. Svaki dan u tjednu ima svoj vlastiti himan, koji je isti za Jutarnju i Večernju, a može se uvijek zamijeniti nedjeljnim himnom.
Psalmodija se uzima iz Psaltira, počevši s I. tjednom. Nedjeljna psalmodija u Psaltiru ima posebne antifone za Došašće.
Od 17. do 24. prosinca antifone za Evanđeoske hvalospjeve ‘Blagoslovljen’ i ‘Veliča’ te Zaključna molitva jesu vlastiti za svaki pojedini dan
Badnjak (24. prosinca) ima vlastitu Jutarnju.