ČASOSLOV

ČASOSLOV

Kao što je teologija centralna znanost, tako je liturgija centralna umjetnost. Ona je sasvim objektivna i odgovara Wagnerovu idealu, koji je htio sve umjetnosti sjediniti u jednu. Liturgija je izražaj duše Crkve, na njenu bi temelju bilo lako izraditi teoriju umjetnosti. U liturgiji se, kao u kakvu zrcalu, ogledava život Kristov, ali ne onakav kakav nam se u povijesti čini, nego onakav kako ga objektivni gledalac, koji nije vezan na vrijeme ni na mjesto, već promatra iz visine, videći nadnaravni savez svih događaja, recimo kako ga promatra anđeo. Na taj način umjetnost postaje objektivno zrcalo života, koje hvata i one niti što ih obični čovjek ne opaža. Liturgija je dosegla vrhunac; ona je najveća umjetnička tvorevina koja postoji na svijetu, a uz to je centralna umjetnost, jer umjetnički prikazuje život Kristov, koji je centar povijesti.

Može se reći da je Liturgija pedagogija u pravom smislu riječi, jer pomoću nje vjernik u svojoj duši proživljava faze vječnog Kristova života. Po katoličkoj liturgiji svi ljudi na cijeloj zemlji razmatraju istoga dana o istim stvarima i na taj se način učvršćuje svijest o katoličkom jedinstvu svih naroda. Napokon u Liturgiji čovjek na najsavršeniji način odaje Bogu onu čast koja ga zapada. Vjernik, koji se moli liturgijski, pridružuje se korovima anđeoskim, koji neprestano hvale Tvorca i čovjek se zapravo na taj način već na ovoj zemlji počinje vježbati u onoj službi koju će pun radosti i ushićenja obavljati u vječnosti.

(Ivan Merz)

================

Što je draže od psalma? Kroti srdžbu, oslobađa od briga, pridiže žalosna. Oružje za noć, naputak za dan; štit u strahu, blagdan u svetosti, slika spokoja, zalog mira i sloge koji poput harfe iz različitih i nejednakih glasova daje jednu pjesmu. Psalam odjekuje u osvit zore, psalam odzvanja u smiraju dana. U psalmu se nadmeće nauka s milošću; u isto vrijeme čovjek pjeva radi uživanja i uči da bude poučen. Što sve ne dobivaš dok čitaš psalme?

(Sveti Ambrozije)

Stalno čeznimo za blaženim životom i neprestano molimo Gospodina Boga da nam ga udijeli. Zato napuštajući brige i poslove, u kojima se ta želja nekako hladi, u određenim trenucima budimo spremni moliti. Riječi nas molitve podsjećaju na ono za čim težimo, jer bi se to moglo početi hladiti, sasvim ohladiti i potpuno ugasiti, ako se češće ne potpali.

(Sv. Augustin)

U ovim se dvjema stvarima sastoji čitav duhovni život, da se naime u razmišljanju ganemo i spasonosno ražalostimo, da čeznemo za božanskim stvarima, da se utješimo radošću Duha Svetoga, pa da u sebi začnemo bogobojaznost, poniznost, nadu i ljubav.

(Sveti Bernard)

Spasitelj kaže: Uđi u svoju sobu. No, shvati da to nije soba okružena zidovima koji tvoje tijelo ograđuju, već soba koja je u tebi, u koju se zatvaraju tvoje misli, gdje se nalaze tvoji osjećaji. Ta soba tvoje molitve svagda je s tobom, vazda je tajna i o njoj sudi jedino Bog.

(Sveti Ambrozije)

Oglasi