VAZMENO VRIJEME

Objavljeno autor

VAZMENO VRIJEME  – VRIJEME DUHA

Vrijeme duha
“Svi koje vodi Duh Božji, sinovi su Božji “(Rim 8, 14). Tim nas riječima prati služba čitanja na dan Duhova. Prema molitvi časoslova – nadasve u himnima, antifonama, otpjevima i molitvama – možemo slijediti događaj silaska Duha Svetoga na Kristovu Crkvu, uživljavati se u skupinu apostola koji su “s Marijom, majkom Isusovom” (Dj 1, 14) bili posve otvoreni dolasku Duha i – kako se izražava sv. Irenej – započeti vrijeme Novoga zavjeta. Časoslov nas ispunja istinom da “Duh Gospodnji ispunja svemir” (Druga Večernja, antifona), ali na jedincat način da ispunja čovjeka koji mu se otvara. Takvi se odista napunjaju Duhom Svetim. Vrijeme Duha je nezaustavljivo nastavljeno, jer se u svim vremenima Crkve očituje snaga Duha Svetoga. Ako je svetkovina Duhova svečani liturgijski završetak vazmenih blagdana, nipošto ne znači da se djelo Duha Svetoga time završava. Upravo časoslov nas neprestano podsjeća na trajnu nazočnost Duha u Kristovoj Crkvi. Tijek “običnih” nedjelja liturgijske godine, nakon Duhova, nastavlja se, ali ne bez Duha, jer smo pozvani da u Kristovu Duhu razvijamo “kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira” (Predslovlje na svetkovinu Krista kralja svega stvorenja). Nastavi čitati →

RANGIRANJE I STUPNJEVI LITURGIJSKIH SLAVLJA

Objavljeno autor

RANGIRANJE I STUPNJEVI LITURGIJSKIH SLAVLJA

RANGIRANJE LITURGIJSKIH SLAVLJA
Kada se dogodi da dva slavlja padnu na isti dan jedan ustupa mjesto drugome prema sljedećem redosljedu:

  1. Vazmeno trodnevlje;
  2. Božić, Bogojavljenje, Uzašašće, Duhovi, nedjelje u došašću, korizmi i uskrsnom vremenu, Čista srijeda, svagdani u Velikom tjednu, svagdani u uskrsnoj osmini;
  3. svetkovine u općem kalendaru, Dušni dan;
  4. ostale svetkovine, dodane od biskupije ili drugih, a to mogu biti:
     – svetkovina zaštitnika grada ili države,
    – obljetnica posvete crkve i
    – svetkovina naziva, uteljemitelja ili zaštitnika redovničke zajednice ili kongregacije;
  5. Gospodnji blagdani u općem kalendaru;
  6. nedjelje u božićnom vremenu i vremenu kroz godinu;
  7. ostali blagdani u općem kalendaru;
  8. ostali blagdani, dodani od biskupije ili drugih;
  9. dani u došašću od 17. prosinca do 24. prosinca, dani unutar božićne osmine, svagdani u korizmi;
  10. obavezni spomendani u općem kalendaru;
  11. ostali obavezni spomendani;
  12. neobavezni spomendani;
  13. ostali svagdani (u došašću, božićnom vremenu, vremenu kroz godinu i uskrsnom vremenu).

Nastavi čitati →

KORIZMA

Objavljeno autor

KORIZMA – OSLOBODITELJSKI PUT DUŠE

Korizma je tzv. jako liturgijsko vrijeme u kojemu Crkva, svake godine na obnovljeni način, poziva svoje vjernike da se u vremenu od četrdeset dana, postom, pokorom, molitvom i djelima ljubavi, obnavljaju u vjeri i da se suživljavaju s Kristom koji je bio mučen, raspet i koji je slavno uskrsnuo kao pobjednik nad zlom i smrti. To liturgijsko vrijeme je sinteza trojakoga duhovno-askteskog i sakramentalnog vjerničkoga puta: u njemu se katekumeni pripremaju za primanje krštenja, u njemu grešnici priznaju svoje grijehe, kaju se i pokorom popravljaju, te, konačno, sav se narod Božji priprema za proslavu Isusova i našega Vazma. Molitelj se i preko svih sastavnica časoslova uključuje u taj Kristov put. U molitvi korizmenoga časoslova vjernik može sve dublje uočavati jedinstvenost Kristova puta koji čovjeka vodi punini Istine i Života, što je Krist očitovao u vazmenom događaju svoje muke, smrti i uskrsnuća.

Nije potrebno činiti izvanrednu pokoru. Dovoljno je strpljivo podnositi nevolje našega bijednog života: nerazumijevanja, nezahvalnosti, poniženja, patnje uzrokovane promjenom godišnjih doba i okoliša u kojem živimo. To sve predstavlja križ koji je grijeh natovario na naša leđa i Bog je to htio da bude sredstvo našeg otkupljenja. Ali da bi sve te nevolje bile djelotvorne za dobro naše duše, nije potrebno nastojati da ih pošto-poto izbjegnemo: da hoćemo uvijek imati pravo, da mislimo samo na lijekove, odmor od umora… To nije kršćanski duh. To ne bi značilo uzeti svoj križ i ići za Isusom, već bismo time izbjegavali svoj križ. Zbog toga nam neće biti zaslužno ono što trpimo samo zato jer to ne možemo izbjeći.

(Sveti Leopold Bogdan Mandić)

Ne samo da nam se nije potrebno stidjeti smrti našega Gospodina Boga, nego se moramo nada sve u nju pouzdati i njom se dičiti, jer primajući od nas smrt koju je našao u našoj naravi, sigurno nam je obećao darovati život koji sami po sebi ne možemo imati. On koji je nas toliko ljubio da je nevin podnio što smo mi grijehom zaslužili, kako da nam on koji opravdava ne da ono što zaslužimo pravdom? Kako neće dati prema svome obećanju nagradu svetima onaj koji je nevin podnio kaznu namijenjenu zlima? Braćo, dičimo se stoga i neustrašivo priznajmo da je Krist za nas raspet. Govorimo o tom ne bojažljivo nego veselo, ne stidljivo nego ponosno.

(Sveti Augustin)

ČASOSLOV U KORIZMI

Objavljeno autor

ČASOSLOV U KORIZMI

Korizmeni časoslov počinje sa Službom čitanja/Jutarnjom Čiste srijede – Pepelnice. Psalmodija za Jutarnju toga dana može se uzeti i od petka III. tjedna. Za Večernju i za dane koji slijede uzima se psalmodija IV. tjedna Psaltira.
I. nedjelje Korizme uzima se psalmodija I. tjedna Psaltira.
Nedjeljna psalmodija u Psaltiru ima posebne antifone za Korizmu.
Kod II. nedjeljne Večernje u psalmodiji se uzima hvalospjev: Krist je trpio za vas.
Nakon V. korizmenog tjedna slijedi Veliki tjedan, koji započinje Cvjetnicom – Nedjeljom Muke Gospodnje.
U korizmenom časoslovu se izostavlja »Aleluja«.

01. TJEDAN PSALTIRA – POZIVNIK – d

Objavljeno autor

POZIVNIK

SRIJEDA – VRIJEME KROZ GODINU –  1. TJEDAN PSALTIRA

R. Otvori, Gospodine, usne moje.
O. I usta će moja navješćivati hvalu tvoju.

Antifona
Poklonimo se Gospodinu
jer on nas stvori.

PSALAM 95 (94). Poziv na Božju hvalu
Bodrite jedni druge dan za danom dok još odjekuje ono ‘danas’ (Heb 3, 13).
(Umjesto Ps 95 (94) može se uzeti i Psalam 100 (99) ili Psalam 67 (66) ili Psalam 24 (23))

Dođite, kličimo Gospodinu, *
uzvikujmo Hridi, Spasitelju svome!
Pred lice mu stupimo s hvalama, *
kličimo mu u pjesmama!(Ant.).

Jer Gospodin je Bog velik, *
Kralj velik nad svim bogovima.
U njegovoj su ruci zemaljske dubine, *
njegovi su vrhunci planina.
Njegovo je more, on ga je stvorio, *
i kopno koje načiniše ruke njegove:(Ant.).

Dođite, prignimo koljena i padnimo nice, *
poklonimo se Gospodinu koji nas stvori!
Jer on je Bog naš, *
a mi narod paše njegove, ovce što on ih čuva(Ant.).

O da danas glas mu poslušate: †
»Ne budite srca tvrda kao u Meribi, *
kao u dan Mase u pustinji
gdje me iskušavahu očevi vaši, *
iskušavahu, premda vidješe djela moja. (Ant.).

Četrdeset mi ljeta dodijavao naraštaj onaj, †
pa rekoh: Narod su nestalna srca, *
i ne proniču moje putove.
Tako se zakleh u svom gnjevu: *
Nikad neće ući u moj počinak!«(Ant.).

Slava Ocu i Sinu *
i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, †
tako i sada i vazda *
i u vijeke vjekova. (Ant.)